Propagacija i posljedice u troposferi
U prethodnim analizama ispratili smo događanja u stratosferi i samo dijeljenje vrtloga te početak propagacije u troposferu. Najavljena je promjena vremena oko 10. siječnja. Neki predjeli Balkana dobili su puno snijega (viši predjeli Dalmacije, Dalmatinska Zagora, Lika, BiH, Crna Gora, Srbija).
Sjeverozapad Hrvatske ostao je bez zimskog ambijenta, a ništa bolje nije bilo čak niti u Gorskom kotaru.
O svemu smo pisali putem mnogobrojnih vijesti:
-> Snijeg ponovno zabijelio Dalmaciju
-> Snijeg u Dalmatinskoj zagori | Jutros najviše snijega u Sinju
-> Nanosi snijega na Biokovu dosežu do 4 metra
-> Ponovno snijeg u dijelovima Dalmacije | Na Kvarneru temperature iznad 10 °C
Sicilija, Grčka, Turska, dijelovi Njemačke i Austrije su dobili velike količine snijega. Istočna Europa odavno je pod hladnim valom.
-> Snježni kaos u Alpama | Snijeg u Grčkoj i na Cipru
-> Povijesno niska temperatura zraka na sjeveru Grčke – minus 23 °C
-> Rekordne količine snijega i vjetar stvaraju ogromne probleme diljem Europe
Gore navedeno se itekako može povezati sa događanjima u stratosferi. Nakon podjele PV-a (polarnog vrtloga), došlo je do okretanja AO-a (indeksa arktičke oscilacije) u negativnu fazu, uz održavanje atlantskog grebena koji je sudjelovao u podjeli PV-a.
Međutim, imamo dojam da se još značajnije promjene nisu dogodile u troposferi. Širenje poremećaja iz stratosfere se osjeća u troposferi, prema istraživanjima, 45 ili čak 60 dana.
U troposferi se to ogleda u epizodama hladnog zraka koje se spuštaju prema nižim geografskim širinama. Jedan od takvih je onaj koji se sprema krajem druge i treće dekade siječnja.
Na prijelazu dekada moguć jači pad temperatura
Prema dosadašnjim izlazima numeričkih modela, hladni val će se proširiti od istoka Europe prema zapadnoj Europi. Nešto slično se vidi na sljedećoj prognozi:
Kao što se vidi, Balkan bi mogao biti granica tople i hladne zračne mase. Možda ovog puta, Slovenija, sjeverni Jadran i sjeverozapadna Hrvatska dobiju nešto više nego što smo imali do sada.
To ćemo znati za par dana dok modeli bolje definiraju sinoptičku situaciju. Ono što se za sada vidi po modelima dosta oborina može dobiti područje uz Jadran, što kad gledamo njegov sjeverni dio, već dosta dugo nije bio slučaj.
Novi se vidi već u prvoj dekadi veljače
Neki novi val zahladnjenja moguć je tijekom prve dekade veljače, bar na osnovu istraživanja koja su rađena, a i dugoročni modeli to sada vide.
Opet, to ne znači da bi svi dobili snijeg ili da će biti uopće u našem dvorištu. Dugoročno se može isčitati samo trend, a taj nam kaže da bi moglo doći do zahladnjenja, o bilo kakvim položajima ciklona još je puno prerano govoriti.
Modeli su sada jako nepouzdani zbog odvijanja u stratosferi i tropsoferi, tako da će im i dalje biti teško točno “hvatati” termine za duže periode.
Zašto se očekuju ovi valovi hladnoće i promjene vremena?
Vratit ćemo se na propagaciju. Na sljedećoj slici prikazan je kompozit NAM-a, o kojem je pisano u prošloj analizi i ta propagacija kroz nekih 60 dana po Baldwin & Dunkertonu:
Vidi se da -AO ima promjene ka jačem -AO ili eventualno neutralnom AO, ode čega dosta ovisi “izbijanje” hladnoće prema nižim geografskim širinama.
Na sljedećoj slici prikazan je kompozit frekvencije blokiranja na plohi 500 hPa, kada je NAM jak (lijeva slika) tada je jak AO+, a kada je NAM slab (desna slika), tada je jak negativan AO- (veća mogućnost spuštanja hladnoće južnije)
Na slici je uočljivo da se oko Grenlada pri slabom NAM-u formira blok, odnosno NAO – (negativna sjevernoatlantska oscilacija). Za sada se vidi na modelima da se bore u prikazivanju stvaranja tog bloka.
Međutim, to ne znači da bi moglo biti povoljno za nas, jer se nešto slično pravi u trećoj dekadi, ali bi mogli završiti, (naročito područje istočnog Balkana), s visokim temperaturama, a da hladnoća projuri do zapada Europe sve do Atlantika.
Stvaranjem skandinavskog bloka, kasnije, možda bude povoljnije i za nas. Ovo znači da SSW nužno ne donosi svima zimsko vrijeme, već samo uvećava šanse za jače hladne prodore koji mogu nas mimoići, ali i pogoditi, dok se prostiru preko Europe.
Stanje sa NAM-om, kao nekim mjerilom uspješne propagacije, ove godine ne oslikava da tropsofera prati dešavanja u stratosferi, ako usporedite slike NAM-a prema istraživanju Baldwin & Dunkertona, vidimo da dosta kasni “prolazak” poremećaja iz srednje i donje stratosfere u tropsoferu:
AO je negativan, ali nije jako negativan, tako da još nemamo organizirane blokade na višim geografskim širinama, a samim time i bolju zimsku situaciju širom Europe pa i kod nas.
Prognoza je nešto bolja tek za kraj mjeseca za slab NAM u nižim slojevima amosfere, ali je i to sklono promjenama, pa trebamo pratiti.
Još jedna važna stvar, ne znači da svaki SSW ima uspješnu propagaciju. To važi od puno faktora u samoj stratosferi, događanja u troposferi i pozadinskim signalima o kojima je bilo riječi u prethodnim analizama. Najčešće uspješna propagacija događa se kada imamo split događaj (dijeljenje polarnog vrtloga), rjeđe kada je dislokacija.
Na sljedećoj slici još je jedan prikaz NAM-a, gdje se vide razlike u propagacijama (DW) i nepropagacijama (NDW):
Kako pozitivan NAM dostiže nižu stratosferu, očekivano je da bude više negativnog NAM-a iz donje stratosfere u troposferu, čime bi se povećali rizici za blokade o kojima je bilo riječi ranije.
U idućem nastavku, pratit ćemo i dalje stanje propagacije, reagiranje troposfere, kretanje PV “sestara” (koje su nastale zbog podjele vrtloga) i prognoze za dalje.
Prethodni tekstovi i analize:
https://rimeteo.com/analiza-sto-je-mjo-i-kako-utjece-na-vrijeme/
